[[MediaWiki:Filedelete-intro/hr]]
Dragi, Neptune, the Mystic,
nikako ne odgovara činjenicama ni znanstvenoj spoznaji da bi u ovom slučaju jedan izvor bio definitivan (nije riječ o pravnoj normi u kakvom autoritativnom aktu). Hrvatski jezični portal definirao je samo neka značenja riječi povjesnica kao navodno zastarjela, a riječ se redovno pojavljuje u Hrvatskom pravopisu (Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 321.). Sve to uzimajući u obzir da nepojavljivanje riječi u nekom drugom pravopisu ne znači ništa više doli sklonosti autora činjenici da po njima riječ ne predstavlja pravopisni problem. Ne vidim problem u terminološkoj razdvojbi pojmova, kao što je sažeto prikazao Orijentolog.
U rječniku Gustava Šamšalovića riječ Geschichtsbuch ima značenja: povjesnica f, udžbenik m povijesti (historije). To značenje nije navedeno u HJP kao zastarjelo. Da kojim slučajem neki izvor upravo tvrdi da je isključivo riječ o arhaizmu, to uopće nužno ne mora značiti da je riječ prvi upotrijebio Šulek (što bi tehnički označavalo pojam koji si navodio). Izvor za Šamšalovića: Gustav Šamšalović, Njemačko-hrvatski rječnik, 13. izd., Zagreb, »Colorprint«, (1960.) ¹³1995., str. 457. Tako je i ovdje riječ o povijesti izmjena stranice s opisom datoteke/medija, koja ide uz sam pohranjeni medij, a ne o povijesti datoteke.
Radoslav Katičić u publikaciji: Hrvatski jezični standard / Radoslav Katičić. Izazovi globalizacije i hrvatski jezični standard / August Kovačec, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004., ISBN 953-154-622-3, na str. 19. navodi: »Od završetka hrvatske jezične standardizacije u devedesetim godinama 19. stoljeća (...)«, a još preciznije na str. 21. Navodi se u tom istom tiskom objavljenom javnom predavanju o, parafrazirano: posebnom položaju intelektualnih tuđica, t. zv. europeizama.
Meni se čini protivno suvremenoj praksi inzistiranje na jednom pravopisnom priručniku, posebno kad i taj ima nedorečene iznimke kao što je IP adresa, iako je poznato da se piše: pH-vrijednost, Rh-faktor, Wc-uređaj i sl.
Riječ povjesnica izvedena je od pridjeva povijesni, ali kao što se vidi ima različita značenja, neka od kojih su potpuno prilagođena terminološkom razlikovanju, jer nije uvijek riječ o sinonimima kad je riječ o povijesti i povjesnici. Navodi o 19. stoljeću lijepo padaju u vodu, kao i navodna činjenica o tome da se prevodi samo za wikipedije. Prevodi se za sve koji koriste programsku opremu MediaWiki, a to uključuje i projekte koji nisu pod nadzorom Zaklade Wikimedije. Nikakva wikipedocentričnost nije nužno potrebna, iako se događa u praksi.
Cilj nije navodno prevođenje »kratko i jasno« po modelu jednog pravopisa i po nahođenju doslovnog prevođenja »riječ za riječ« ― ponekad je potrebno upotrijebiti više riječi da bi se došlo do jasnoće za čitatelja. Ne vrijedi odnos 1 : 1.
Itekako se vidi problem kada se intervencije događaju bez prave potrebe, kad definicija poruke mediawikija nije promijenjena i kad se promjena vrši zbog navodnog zbunjivanja.
Posve je jasna situacija netočnog prijevoda, niti moja malenkost zagovara ikakvo načelo: tko jači ― taj kvači. Potpuno načelno, ovdje smo među prevoditeljima svi u istom položaju. Rijetko kad sam popravljao prijevode za koje sam smatrao da nisu dovoljno standardnojezično ispravni, u smislu pravopisnog dotjerivanja. Postoje i slučajevi kad se prijevodi uvezu iz neke baze, te se ni ne naznači tko je bio izvorni autor.
Ne bih ulazio u svoj doživljaj i poimanje ijednog suradnika, čak bih rekao da je u pojedinim slučajevima riječ o nesporazumima i određenim nedosljednostima. To uopće ne mijenja na stvari moje kontinuirano pretpostavljanje dobre namjere.
Hvala ti na tvom odgovoru i lijepim riječima, ipak mislim da raspravu treba nastaviti ili doći do kompromisnoga rješenja. Srdačni pozdravi,