User talk:Neptune, the Mystic

translatewiki.net

Introduction

Getting started

• Translation tutorial
• How to start

See also

• Localisation guidelines
• Translating offline
• FAQ
• Support

Hi Neptune, the Mystic. Welcome to translatewiki.net!

You can now start translating.

You should also check the portal for your language, the link is in the sidebar. Other useful pages are linked in the menu next to this message.

Your translations are transferred to the standard product every few days or every few weeks, depending on the product. Please notice that it may take longer before you see your translation in the actual product.

We wish you a productive and pleasant stay. Please leave any questions on Support (the link is also available on any page, in the navigation sidebar). Cheers!

-- WelcomeMessageBot (talk) 18:36, 11 January 2020 (UTC)

[1] Mišljenja sam da bi riječ Razlika trebala biti pisana malim početnim slovom, ali evo, pravopis nemam baš u malom prstu... Nekako mi rečenica Borovica (biljni rod): Razlika između inačica ne stoji pravopisno dobro.

Dragi moj Neptune, the Mystic,

riječ je o prijevodu za gumb, a gumbi se prevode: vidi, otkaži, idi, spremi, sačuvaj i slično. Tako i u ovom slučaju, gdje je riječ o gumbu kojim se pokreće kakva radnja (bez obzira hoće li ta radnja biti izvršena odmah ili nakon nekog broja dijaloških okvira za potvrđivanje, upisivanje dodatnih parametara i sl. Vjerojatno postoje i određene iznimke, no to ne mijenja ništa na stvari u ovom partikularnom slučaju. Da ne spominjem crvenu krpu o bilo kakvom trebovanju. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav,

Bok, Neptune, the Mystic,

kako god bilo, sva sreća da ti portali kao da nisu prevodivi iako prijevodi postoje. Hvala što brineš. Lijepi pozdravi,

Dragi, Neptune, the Mystic,

u svezi i glede ove intervencije:

terminologija nas uči da povijest i povjesnica nisu sinonimi:

Ovdje se nalazi mala skrižaljka u kojoj je Orijentolog donekle dobro definirao pojmove.

Odlučiti je definitivan pojam, no u ovom kontekstu nije prikladan jer ništa još nije obrisano. Primijećujem da se nekad inzistira na doslovnom prevođenju s engleskoga, sve bez ikakvog smisla.

Nije mi jasno ni zašto se mijenjalo njen u njezin, s obzirom na to da datoteka nije živo biće.

U suvremenom prevođenju dopušteni su sinonimi, a nakaniti i nakaniti se imaju slično značenje. Žalosno je da to nije općepoznato u našim krajevima. Ne vidim da je HJP označio riječ arhaizmom ni ništa slično.

Zaključno, definicije se ponekad mijenjaju i zato je potrebno uskladiti prijevode s trenutačnom definicijom poruke mediawikija. Samo tada je bez ikakve dvojbe opravdano usklađivati prijevode, a ne ako bi prijevod po mišljenju drugog prevoditelja bio navodno zbunjujuć. Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav,

Dragi Bugoslave,

isto tako HJP tvrdi da je u pitanju zastarjelica. Birati zastarjelice, arhaizme, da ne kažem šulekizme, čini mi se nekako protivno suvremenoj praksi. Vjerujem da sam već negdje rekao da ovo ne bi trebala biti stranica kojom se bilo tko može koristiti kao poligonom (ili možda višekutnikom?) za izvlačenje riječi koje su trebale zamrijeti još za 19. stoljeća. Ovdje se prevode fraze s engleskoga za čitateljsku publiku Wikipedije koja, u velikom broju slučajeva, nije upućena u hrvatske jezične finese. Cilj nam je prevoditi kratko i jasno da ne bi došlo do češkanja glava i tupog zurenja u zaslon.

Njen je samo kontrahiran oblik od njezin. Ne vidim problem u tome.

Nakaniti je sinonim riječi "odlučiti". To tvrdi i HJP. Ako si mi već rekao da je "upozorba" sinonim "upozorenju", onda niti ovdje ne vidim problem.

To je istina, ali pazi – prema takvom objašnjenju nisi niti morao usklađivati moje prijevode u kojima sam, očito, zeznuo stvar, ali eto, ipak si to učinio, bez obzira na to jesu li bili zbunjujući ili ne. Ne bih baš da ovdje vlada pravilo Quod licet Iovi, non licet bovi. Nadam se da si svjestan da su moje izmjene dobronamjerne, a ne zato što sam se odlučio okomiti na tebe i samo tebe.

Vjerujem da sam rekao sve što sam trebao reći. Hvala i do slušanja.

Dragi, Neptune, the Mystic,

nikako ne odgovara činjenicama ni znanstvenoj spoznaji da bi u ovom slučaju jedan izvor bio definitivan (nije riječ o pravnoj normi u kakvom autoritativnom aktu). Hrvatski jezični portal definirao je samo neka značenja riječi povjesnica kao navodno zastarjela, a riječ se redovno pojavljuje u Hrvatskom pravopisu (Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 978-953-0-40034-4, str. 321.). Sve to uzimajući u obzir da nepojavljivanje riječi u nekom drugom pravopisu ne znači ništa više doli sklonosti autora činjenici da po njima riječ ne predstavlja pravopisni problem. Ne vidim problem u terminološkoj razdvojbi pojmova, kao što je sažeto prikazao Orijentolog.

U rječniku Gustava Šamšalovića riječ Geschichtsbuch ima značenja: povjesnica f, udžbenik m povijesti (historije). To značenje nije navedeno u HJP kao zastarjelo. Da kojim slučajem neki izvor upravo tvrdi da je isključivo riječ o arhaizmu, to uopće nužno ne mora značiti da je riječ prvi upotrijebio Šulek (što bi tehnički označavalo pojam koji si navodio). Izvor za Šamšalovića: Gustav Šamšalović, Njemačko-hrvatski rječnik, 13. izd., Zagreb, »Colorprint«, (1960.) ¹³1995., str. 457. Tako je i ovdje riječ o povijesti izmjena stranice s opisom datoteke/medija, koja ide uz sam pohranjeni medij, a ne o povijesti datoteke.

Radoslav Katičić u publikaciji: Hrvatski jezični standard / Radoslav Katičić. Izazovi globalizacije i hrvatski jezični standard / August Kovačec, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004., ISBN 953-154-622-3, na str. 19. navodi: »Od završetka hrvatske jezične standardizacije u devedesetim godinama 19. stoljeća (...)«, a još preciznije na str. 21. Navodi se u tom istom tiskom objavljenom javnom predavanju o, parafrazirano: posebnom položaju intelektualnih tuđica, t. zv. europeizama.

Meni se čini protivno suvremenoj praksi inzistiranje na jednom pravopisnom priručniku, posebno kad i taj ima nedorečene iznimke kao što je IP adresa, iako je poznato da se piše: pH-vrijednost, Rh-faktor, Wc-uređaj i sl.

Riječ povjesnica izvedena je od pridjeva povijesni, ali kao što se vidi ima različita značenja, neka od kojih su potpuno prilagođena terminološkom razlikovanju, jer nije uvijek riječ o sinonimima kad je riječ o povijesti i povjesnici. Navodi o 19. stoljeću lijepo padaju u vodu, kao i navodna činjenica o tome da se prevodi samo za wikipedije. Prevodi se za sve koji koriste programsku opremu MediaWiki, a to uključuje i projekte koji nisu pod nadzorom Zaklade Wikimedije. Nikakva wikipedocentričnost nije nužno potrebna, iako se događa u praksi.

Cilj nije navodno prevođenje »kratko i jasno« po modelu jednog pravopisa i po nahođenju doslovnog prevođenja »riječ za riječ« ― ponekad je potrebno upotrijebiti više riječi da bi se došlo do jasnoće za čitatelja. Ne vrijedi odnos 1 : 1.

Itekako se vidi problem kada se intervencije događaju bez prave potrebe, kad definicija poruke mediawikija nije promijenjena i kad se promjena vrši zbog navodnog zbunjivanja.

Posve je jasna situacija netočnog prijevoda, niti moja malenkost zagovara ikakvo načelo: tko jači ― taj kvači. Potpuno načelno, ovdje smo među prevoditeljima svi u istom položaju. Rijetko kad sam popravljao prijevode za koje sam smatrao da nisu dovoljno standardnojezično ispravni, u smislu pravopisnog dotjerivanja. Postoje i slučajevi kad se prijevodi uvezu iz neke baze, te se ni ne naznači tko je bio izvorni autor.

Ne bih ulazio u svoj doživljaj i poimanje ijednog suradnika, čak bih rekao da je u pojedinim slučajevima riječ o nesporazumima i određenim nedosljednostima. To uopće ne mijenja na stvari moje kontinuirano pretpostavljanje dobre namjere.

Hvala ti na tvom odgovoru i lijepim riječima, ipak mislim da raspravu treba nastaviti ili doći do kompromisnoga rješenja. Srdačni pozdravi,

Dragi Neptune, the Mystic,

Hrvatski školski pravopis navodi tri oblika: " " / „ ” / » «, te su od londonca poznata zadnja dva rješenja. Hrvatski pravopis nema rješenje o obveznosti, nego samo preporuku.

Ostali pravopisi za školsku upotrebu različito su definirali:

Ante Vladimir Bikić, Pravopisni priručnik hrvatskoga jezika: za osnovnu školu, Didakta, Zagreb, 1997. i u svom 2. izdanju, 2003. navodi da je odobren kao priručnik rješenjem Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, te navodi još veću raznolikost navodnika (i “ ” i „ “ i „ ” i » «). Slično navodi i autorica Ljiljana Jojić u Pravopisnom priručniku, gdje posebno navodi (t. 183., str. 99.) koji je oblik samo za tiskana djela, te isti upotrebljava dosljedno u svom priručniku. Moglo bi se govoriti i da pravopisi autora Babića, Finke i Moguša preferiraju prethodno upotrebljeni oblik navodnika.

Po svemu sudeći češći su i u enciklopedijskoj leksikografiji: članak o interpunkciji u Hrvatskoj enciklopediji, Mrežnome izdanju.

Pravopisni rječnik nije potpuni popis, ni potpuni popis svih vrsta navodnika i tipografije, a niti potpuni popis svih oblika ispisivanja datuma (posebno ne u praksi).

Ne vidim svrsishodnost u uređivanjima kojima se jedan ispravan (i preporučljiviji) oblik mijenja drugim.

Unaprijed zahvaljujem na Tvome odgovoru. Lijepo te i srdačno pozdravljam,

Dragi Bugoslave,

Kao prvo, ime mojeg nadimka na web-stranici translatewiki.net izričito glasi Neptune, the Mystic, a ne PajoPajimir (usput, čudan je nešto taj vokativ PajoPajimir, ne misliš li?). Volio bih da me tako i oslovljavaš u svojim porukama.

Neka Hrvatski pravopis nema rješenje o obveznosti, ali ako ima preporuku, mogli bismo je i uzeti u obzir. Ne bih rekao da se takve stvari pišu samo radi popunjavanja praznina na papiru, za razliku od nekih drugih. Uglavnom, pogledamo li stranicu 108, 109 i 110 u Pravopisu Instituta, vidjet ćemo da se doista spominju » « i „ ”, ali zamijetit ćemo i da izostaju ispisani primjeri s » «.

Ne bih uzimao Hrvatsku enciklopediju kao relevantan izvor kad su u pitanju pravopisni problemi. Ondje se, primjerice, spominju Madžari i Madžarska, a svi suvremeni pravopisi predlažu oblik Mađarska, koji je bliži mađarskom izvorniku nego turski oblik Madžarska.

Činjenica jest da je oblik „ ” zastupljeniji i u široj upotrebi od » «. Taj potonji oblik češći je u bjeloruskom, ruskom i ukrajinskom. A budući da se ne bavimo bjeloruskim, ruskim ni ukrajinskim jezikom, bilo bi u redu da se posvetimo ovom prvom obliku.

Hvala na razumijevanju. Srdačan pozdrav,

Dragi Neptune, the Mystic,

nadam se da moj način obraćanja ne izaziva smetnje u komunikaciji, neki korisnici preferiraju nominativ kod takvoga obraćanja. Ne mislim da je potrebno lektorirati korisničke upise po razgovornim stranicama. Prihvaćam tvoj prijedlog da se u porukama tituliramo korisničkim imenima na ovom vebsajtu.

Ne bismo mogli uzimati u obzir samo neke preporuke, te onda temperati po istima. Rekao bih da se većina pravopisa piše zbog tržišta te dok nisu rasprodane zalihe pravopis je više-manje aktuelan. Ne znam o kakvim razlikovnjacima se ovdje radi, bit je u tome da različite pravopisne tradicije ne rade prepreku u komunikaciji, a pogotovo ne različite tipografije. Korisnici se trebaju malo bolje obavijestiti o tome tko zagovara koje rješenje i da se potpora za neko rješenje može pronaći među korisnicima koji raspravljaju argumentima, a ne među onima koji dolaze bugarskim vozom. Red vožnje nas uči da !votes baš ne znače mnogo, a kamoli korištenje utjecaja kod neinformiranih.

Originalno istraživanje nije dozvoljeno, posebno ne domišljanje o dalekosežnim posljedicama izostanka nekih primjera u kakvom pravopisnom priručniku.

Hrvatska enciklopedija i izdanja Leksikografskoga zavoda (i prije 1990.) dobila su i odgovarajuće društvene potvrde, posebno od Stjepana Babića, tako da nečije mišljenje o relevantnosti tih izvora u smislu pravopisne problematike zapravo pokazuje stupanj poznavanja i općejezične situacije u društvu. Militantnost tu ne će pomoći, pogotovo unošenje u čitavu priču nekih pojedinih primjera ( o nekim zahtijevima etimologije ), pa niti navodi o izvornijem pisanju prihvaćenih fonetskih oblika u hrvatskome jeziku. Prevazilaženje podjela je jedini način, a do tog se momenta ne dolazi bilo kakvim tvrdnjama koje sadržavaju riječi svi/nijedan i slične univerzalne kvantifikatore.

Nije točan navod o tome što je zastupljenije, mjereno samo nekim izvorima i gledano samo kroz neke ružičaste naočari. Bitna je i enciklopedijska upotreba, kao i upotreba u računarskome okruženju, nečije impresije o čestoti ne impresioniraju, pogotovo ako se odnose na oblik « ». Ne bi bilo u redu, da se temeljem jednog izvora mijenja postojeće stanje na način koji je zamišljen u nečijoj glavi. Neki oblici su zastupljeniji kod pisanja rukom, a kompjutersko doba nosi svoje uticaje.

Hvala na suradnji i na razumijevanju. Lijepi pozdravi,